Propionska kiselina, poznata i kao propanoična kiselina, je prirodna kratkolančana karboksilna kiselina sa hemijskom formulom CH3CH2COOH i CAS brojem 79-09-4. Ima važnu ulogu u očuvanju hrane, stočnoj hrani, agrohemikalijama, farmaceutskim proizvodima i industrijskoj hemiji. Ovaj članak sumira njegove karakteristike, fizička i hemijska svojstva, puteve proizvodnje, primjene i sigurnosna razmatranja koja industrijski kupci i korisnici laboratorija trebaju razumjeti.
Šta je propionska kiselina?
Propionska kiselina (sistematski naziv propanoična kiselina) je zasićena monokarboksilna kiselina sa molekulskom formulom C3H6O2 i molekulskom težinom od 74,08 g/mol. Njegova struktura se sastoji od lanca sa dva ugljika vezanog za karboksilnu grupu: CH3CH2COOH. Jedinjenje je bezbojna, prozirna uljasta tekućina s oštrim, kiselkastim mirisom koji se lako može otkriti čak i pri niskim koncentracijama. Ime dolazi od grčkih riječi protos i pion, što znači prvi i mast, jer je to najmanja masna kiselina koja pokazuje tipičan mastan karakter viših masnih kiselina.
Fizičke i hemijske karakteristike
Sljedeća tabela sumira glavne fizičke i hemijske karakteristike propionske kiseline u standardnim uslovima.
| Nekretnina | Tipična vrijednost |
|---|---|
| Hemijski naziv | propionska kiselina (propanoična kiselina) |
| CAS broj | 79-09-4 |
| Molekularna formula | C3H6O2 (CH3CH2COOH) |
| Molekularna težina | 74.08 |
| Izgled | Bezbojna, prozirna uljasta tečnost |
| Miris | Opor, kisel |
| Tačka topljenja | -21,5 stepeni |
| Tačka ključanja | 141,7 stepeni |
| Relativna gustina (voda=1, 20 stepeni) | 0.9934 |
| Indeks loma (25 stepeni) | 1.3848 |
| Rastvorljivost | Može se mešati sa vodom; rastvorljiv u etanolu, eteru i hloroformu |
| Konstanta disocijacije kiseline | Ka=1.34 × 10⁻⁵ (pKa ≈ 4,87) |
| Akutna oralna toksičnost (pacov) | LD50 ≈ 4,29 g/kg |
Propionska kiselina je slab elektrolit: u vodenoj otopini djelomično se disocira kako bi se oslobodili vodikovi ioni, dajući joj blagu kiselost koja je korisna kada je potrebna kontrolirana promjena pH. Zbog svoje isparljivosti, jedinjenje primjetno isparava na sobnoj temperaturi i njegove pare mogu iritirati kožu i respiratorni sistem ako se izlaganje produži.
Metode proizvodnje
Propionska kiselina se može proizvesti iz nekoliko sirovina, pri čemu je propilen najčešća industrijska sirovina. Glavni pravci proizvodnje uključuju:
Proces oksidacije: propilen se oksidira kiseonikom, često u prisustvu katalizatora, da bi se dobila propionska kiselina. Proces je jednostavan, koristi lako dostupne sirovine i široko se primjenjuje u velikoj industrijskoj proizvodnji.
Put krekiranja parom: sirovine ugljovodonika se krekuju na visokoj temperaturi, a rezultujuća para reaguje preko katalizatora i formira propionsku kiselinu sa visokom efikasnošću pod optimizovanim uslovima.
Mikrobna fermentacija: u proizvodnji hrane i farmaceutskih proizvoda, bakterije ili kvasac pretvaraju šećere u propionsku kiselinu. Ova ruta se smatra ekološki prihvatljivom i održivom, te je sve privlačnija za programe zelene hemije.
Etanol i metanol se također mogu pretvoriti u propionsku kiselinu kroz specifične katalitičke reakcije. Izbor sirovine zavisi od dostupnosti, ekonomičnosti procesa i zahtevanog stepena čistoće.
Primjena u različitim industrijama
Konzerviranje hrane: propionska kiselina i njene soli kalcijuma, natrija i kalija inhibiraju rast plijesni i bakterija, te se široko koriste za očuvanje pekarskih proizvoda, mliječnih proizvoda i prerađene hrane.
Hrana za životinje: dodaje se u zrno i silažu kako bi se spriječilo kvarenje tokom skladištenja i transporta.
Agrohemikalije: kiselina je međuprodukt u sintezi herbicida i drugih proizvoda za zaštitu usjeva.
Miris i aroma: estri kao što su etil propionat i benzil propionat koriste se u aromama za hranu i kozmetičkim mirisima.
Farmaceutika i fine hemikalije: derivati propionske kiseline pojavljuju se u vitaminima, protuupalnim lijekovima i raznim finim kemijskim intermedijarima.
Industrijski rastvarači i reagensi: kiselina služi kao rastvarač, agens za esterizaciju i hemijski reagens u laboratorijskim i proizvodnim okruženjima.
Razmatranja o sigurnosti i rukovanju
Propionska kiselina je korozivna za oči, kožu i respiratorni trakt, posebno u koncentrovanom obliku. Ima nisku akutnu oralnu toksičnost za pacove (LD50 oko 4,29 g/kg), ali para je iritirajuća i može uzrokovati kašalj i nelagodu u očima. Preporučene mjere opreza uključuju rad u dobro prozračenom prostoru ili dimovodu, nošenje rukavica otpornih na kemikalije, zaštitnih naočara i zaštitne odjeće, te skladištenje materijala u dobro zatvorenim posudama dalje od jakih baza i oksidirajućih sredstava. Prolivene treba razrijediti vodom i neutralizirati blagom lužinom prije odlaganja u skladu s lokalnim propisima.
Često postavljana pitanja
Da li je propionska kiselina isto što i propanska kiselina?
Da. Propionska kiselina i propanoična kiselina su dva imena za isto jedinjenje, CH3CH2COOH (CAS 79-09-4). Propionska kiselina je tradicionalni naziv, a propanska kiselina je sistematski IUPAC naziv.
Da li je propionska kiselina rastvorljiva u vodi?
Da. Propionska kiselina se potpuno miješa s vodom na sobnoj temperaturi jer njena karboksilna grupa formira vodikove veze s molekulima vode. Takođe je rastvorljiv u etanolu, eteru i hloroformu.
Zašto se propionska kiselina koristi kao konzervans hrane?
Propionska kiselina je efikasna protiv plijesni i određenih bakterija u relativno niskim koncentracijama, a njene soli su bezbedne za upotrebu u hrani na regulisanim nivoima. Najbolje djeluje ispod pH 6, gdje je nedisocirani kiseli oblik prisutan u većem udjelu, zbog čega je uobičajen u pekarskim proizvodima i proizvodima od sira.
Koja je tačka ključanja propionske kiseline?
Propionska kiselina ključa na oko 141,7 stepeni pri standardnom atmosferskom pritisku i topi se na oko -21,5 stepeni, tako da je tečnost u širokom temperaturnom opsegu.
Kako se propionska kiselina proizvodi komercijalno?
Većina komercijalne propionske kiseline proizvodi se oksidacijom propionaldehida ili propilena, dok se dio proizvodi putem parnog krekinga ili mikrobnom fermentacijom šećera za prehrambene i farmaceutske primjene.
Koje sigurnosne mjere treba poduzeti pri rukovanju propionskom kiselinom?
Nosite zaštitne rukavice, zaštitne naočale i odjeću, radite uz odgovarajuću ventilaciju, izbjegavajte udisanje para i držite materijal dalje od jakih baza i oksidatora. U slučaju kontakta s kožom ili očima, temeljito isperite vodom i potražite medicinsku pomoć ako iritacija ne prestane.





